Akụkọ

Site na WANG XIAOYU na ZHOU JIN | CHINA DAILY | Emelitere: 2021-07-01 08:02

Òtù Ahụ Ike Ụwa kwupụtaraChaịna enweghị ọrịa ịbana Wenezdee, na-eto "ọrụ ya dị ịrịba ama" nke iweta ọnụọgụ ndị nwụrụ anwụ kwa afọ site na nde 30 ruo efu n'ime afọ 70.

Òtù WHO kwuru na mba Chaịna abụrụla mba mbụ na mpaghara Ọdịda Anyanwụ Pasifik nke kpochapụrụ ọrịa anwụnta n'ime ihe karịrị afọ iri atọ, mgbe Australia, Singapore na Brunei gasịrị.

“Ọganihu ha siri ike inweta, ọ bịakwara naanị mgbe ọtụtụ iri afọ nke ihe mgbaru ọsọ na nkwado siri ike gasịrị,” Tedros Adhanom Ghebreyesus, onye isi oche WHO, kwuru na nkwupụta ewepụtara na Wenezde. “Site na ọkwa a, China sonyeere ọnụ ọgụgụ na-arịwanye elu nke mba ndị na-egosi ụwa na ọdịnihu enweghị ịba bụ ihe mgbaru ọsọ dị irè.”

Ọrịa ịba bụ ọrịa a na-ebute site na nta anwụnta ma ọ bụ ọbara. Na 2019, a kọrọ ihe dị ka nde 229 ikpe n'ụwa niile, nke kpatara ọnwụ mmadụ 409,000, dịka akụkọ WHO si kwuo.

Na Chaịna, a na-eme atụmatụ na nde mmadụ iri atọ na-arịa ọrịa ahụ kwa afọ n'afọ 1940, ebe ọnụọgụ ọnwụ ya bụ otu pasent. N'oge ahụ, ihe dị ka pasent iri asatọ nke mpaghara na ógbè dị iche iche n'ofe mba ahụ na-alụso ọrịa ịba ọgụ, ka Kọmishọna Ahụike Mba kwuru.

N'ịtụle isi ihe ndị mere ka mba ahụ nwee ihe ịga nke ọma, WHO chọpụtara ihe atọ: mwepụta nke atụmatụ mkpuchi ahụike bụ isi nke na-ahụ na enwere ike ịnweta ọgwụgwọ na nchọpụta ịba maka mmadụ niile; mmekorita ọtụtụ ngalaba; na mmejuputa atụmatụ njikwa ọrịa ọhụrụ nke meworo ka nlekota na mgbochi sikwuo ike.

Minista mba ofesi kwuru na Wenezde na iwepụ ọrịa ịba bụ otu n'ime ihe China na-enye aka na ọganihu ikike mmadụ na ahụike mmadụ n'ụwa niile.

Ọ bụ ozi ọma nye China na ụwa niile na WHO nyere mba ahụ asambodo enweghị ịba, ka ọnụ na-ekwuchitere ndị ọrụ ozi bụ Wang Wenbin gwara akụkọ kwa ụbọchị. O kwuru na pati Kọmunist nke China na gọọmentị China na-ebute ụzọ n'ichebe ahụike, nchekwa na ọdịmma ndị mmadụ.

China akọpụtaghị ọrịa ịba ọ bụla n'ime obodo maka oge mbụ na 2017, ọ nweghịkwa onye butere ya n'obodo kemgbe ahụ.

Na Nọvemba, mba Chaịna tinyere akwụkwọ maka asambodo enweghị ịba nye WHO. Na Mee, ndị ọkachamara nke WHO kpọkọtara mere nyocha na mpaghara Hubei, Anhui, Yunnan na Hainan.

A na-enye asambodo a nye mba mgbe ọ na-edeghị ọrịa mpaghara ruo opekata mpe afọ atọ n'usoro ma gosipụta ikike igbochi mbufe ọrịa n'ọdịnihu. Dịka WHO si kwuo, e nyela mba iri anọ na mpaghara asambodo ahụ ruo ugbu a.

Agbanyeghị, Zhou Xiaonong, onyeisi nke National Institute of Parasitic Diseases nke Ụlọ Ọrụ Na-ahụ Maka Nchịkwa na Mgbochi Ọrịa nke China, kwuru na China ka na-edekọ ihe dị ka ikpe ịba 3,000 e si mba ọzọ kwa afọ, Anopheles, ụdị anwụnta nke nwere ike ịgbasa nje ịba nye mmadụ, ka dị na mpaghara ụfọdụ ebe ịba na-abụkarị ibu arọ maka ahụike ọha na eze.

"Ụzọ kachasị mma isi mee ka ihe si na mwepu ịba pụta ma wepụ ihe egwu nke ndị butere ọrịa a bụ ijikọ aka na mba ndị ọzọ iji kpochapụ ọrịa ahụ n'ụwa niile," ka o kwuru.

Kemgbe afọ 2012, China amalitela mmemme mmekorita ya na ndị ọchịchị mba ofesi iji nyere aka zụọ ndị dọkịta ime obodo ma melite ikike ha ịchọpụta na ịgwọ ọrịa ịba.

Zhou kwuru na atụmatụ a emeela ka ọnụọgụgụ ndị mmadụ na-enwe nsogbu dị ukwuu n'ebe ọrịa ahụ kacha njọ, o kwukwara na a na-atụ anya na a ga-amalite mmemme mgbochi ịba na mba anọ ọzọ.

O kwukwara na e kwesịrị itinyekwu mgbalị n'ịkwalite ngwaahịa ọgwụ mgbochi ịba n'ime obodo na mba ofesi, gụnyere artemisinin, ngwaọrụ nchọpụta na ụgbụ e ji ọgwụ ahụhụ gwọọ.

Wei Xiaoyu, onye isi ọrụ ọrụ na Bill & Melinda Gates Foundation, tụrụ aro ka China zụlite ọtụtụ ndị nwere nkà na ahụmịhe n'ebe a na-arụ ọrụ na mba ndị ọrịa ahụ metụtara nke ukwuu, ka ha wee nwee ike ịghọta omenala na usoro obodo, ma melite ha.